Premijer Turske

Turski premijer u Sarajevu, revizija datih obećanja

793 0
Preporuči tekst

Turski premijer u poslovnoj posjeti u BiH

Premijer Republike Turske Binali Jildirim (Yildirim) boravit će u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Iz Vijeća ministara BiH su za “Radio Slobodna Evropa” potvrdili da su u turskoj delegaciji i zamjenik premijera Redžep Akdag (Recep), šef diplomacije Mevlut Čavušolu (Cavusoglu), ministar ekonomije Nihat Zejbekči (Zeybekci), transporta Ahmet Arslan, ali i predsjedavajući parlamentarne grupe turske vodeće AK Partije (Partija pravde i razvoja) Nači Bostanči (Naci Bostanci) te nekoliko njenih zastupnika.

Turski premijer, kako je zvanično saopšteno, dolazi na poziv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Zvizdić je najavio da će fokus razgovora biti na ekonomiji i novim ulaganjima u sektoru energetike-hidroelektranama i termoelektranama na ugalj, namjenskoj/vojnoj industriji, izgradnji nagoviještenih brzih cesta od Sarajeva do Beograda i novim dionicama autoceste na Koridoru Vc te turizmu.

Spomenuo je i razgovore o mogućnosti da turski avioprijevoznik Turkish Airlines osnuje kćerku firmu u Sarajevu. To bi bio treći pokušaj osnivanja “domaće” aviokompanije u Federaciji BiH, nakon što je 2003. ugašena Air Bosna da bi 2005. bio osnovan BH Airlines i 2008. prepušten upravo Turkish Airlinesu koji je obećao dokapitalizaciju. Turski “strateški partner”, kako je tad predstavljen javnosti, ubrzo se povukao, a BH Airlines je 2016. završio u stečaju s dugom većim od 42 miliona maraka.

Neispunjena obećanja

Sve ekonomske teme, prema riječima Zvizdića trebala bi pratiti i jača saradnja u oblasti kulture, obrazovanja i nauke. To podrazumijeva prijenos znanja, no sigurno je da će tema biti i nezatvaranje obrazovnih institucija koje su (bile) u vlasništvu članova organizacije Fetulaha Gulena (Fethullah), iako to nitko nije želio službeno potvrditi.

Ovaj imam živi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama i nekad je bio jako blizak današnjem turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), a danas su “smrtni neprijatelji”, posebno nakon neuspjelog državnog udara u Turskoj u julu 2016. godine kad je Gulenova organizacija Fettulahci / FETO / Hizmet / PDY / Paralelna državna struktura proglašena terorističkom zajedno sa svim njezinim firmama, medijima ili školama.

U Turskoj su smijenjene s pozicija ili izbačene s posla te uhapšene hiljade Gulenovih navodnih pristalica, među kojima su brojni vojni i policijski oficiri, ali i, naprimjer, sportski radnici, dok je država preuzela svu njegovu imovinu.

Kampanja “progona gulenovaca” se prelila u skoro sve zemlje svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini i regiji, organizirani su mitinzi podrške turskim vlastima, ali i tribine i gostovanja turskih diplomata i dužnosnika.

Sad već bivši ambasador Turske u BiH Džihad Erginaj (Jihad Erginay) je isticao da “teroristička organizacija FETO ima svoje veze u inozemstvu” dok su (pro)turski mediji, uključujući i zvaničnu novinsku agenciju Anadolija koja od 2012. godine ima dopisništvo i u BiH, prenosili izjave u kojima se pozivalo na zatvaranje i zabranu rada pojedinih firmi navodno povezanih s “Gulenovom ideologijom”.

“Mi smo vlastima u Bosni i Hercegovini dali spisak FETO obrazovnih institucija”, naglasio je Erginajiev nasljednik Haldun Koč (Koc) s čijim dolaskom se kampanja protiv “ustanova povezanih s teroristima FETO-a” zaoštrila.

U fokus su stavljene Bosna Sema obrazovne institucije, osnovane u godinama poslije rata u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću. Ukupno po četiri vrtića i osnovne škole, pet srednjih škola/koledža te Internacionalni univerzitet Burch smješten na Ilidži kod Sarajeva njihova uprava je prvo ponudila Islamskoj zajednici BiH kao vakuf (zadužbinu).

Rijaset (poglavarstvo) vrhovne organizacije muslimana je to odbio, kako je saopćeno, zbog navodnog kreditnog zaduženja tih obrazovnih institucija, a što je u suprotnosti sa šerijatom.

Erdoanove duhovne granice

Ostalo je pitanje je li riječ o poštivanju islamskog zakonika ili je to bio početak podilaženja turskim vlastima koje se nastavilo poništavanjem odluke Gradskog vijeća Grada Sarajeva da Plaketu Grada Sarajeva iz oblasti obrazovanja za 2016. dodijeli Aliju Lafčioluu (Lafcioglu), profesoru Bosna Sema obrazovnih institucija.

I ove godine je Grad Sarajevo, na čijem čelu je SDA-ov (Stranka demokratske akcije) gradonačelnik Abdulah Skaka, priredio skandal odlukom da se Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva ne uruči turskom nobelovcu i oštrom kritičaru Erdoana, piscu Orhanu Pamuku, već bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću koji ju je, zasad, odbio primiti.

Vrtići i škole i univerzitet, čija se ukupna vrijednost procjenjivala na oko 120 miliona maraka (60 miliona eura) željeli su u javnosti skinuti etiketu “turskih”, a posebno “Gulenovih” škola pa su krajem novembra 2016. postale “američke”.

Prodane su investicijskom fondu US Global Invest LLC koju su (pro)turski mediji u Bosni i Hercegovini predstavili također kao Gulenov, no one su sve nastavile raditi i dalje se razvijati u skladu s bh. zakonodavstvom.

SDA potpisala je brojne protokole o saradnji sa “sestrinskom” Erdoanovom AK Partijom koja je za ovu godinu najavila i otvaranje ureda u Sarajevu.

Predsjednik SDA i predsjedavajući član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović više puta posljednjih godina istaknuo da je njegov otac Alija današnjem turskom predsjedniku Erdoanu “ostavio Bosnu u amanet”, odnosno u nasljedstvo i brigu.

Izetbegović i Erdoan su se samo u posljednje tri godine – što zvanično, što nezvanično, što na raznim konferencijama u svijetu – sastali više od 20 puta. O kakvoj podršci je riječ govori i to da se Izetbegović s promocije knjige o Erdoanu u Visokom 2014. uključio preko video zida na predizborni skup AK Partije i tom prilikom nazvao Erdoana “našim vođom” dodavši kao je njegova pobjeda “pobjeda svih muslimana na svijetu”.

Međutim, njihovi kritičari na pitanje “Gulenovih ustanova” u BiH često gledaju kao na jedno od neispunjenih Izetbegovićevih obećanja Erdoanu. Posebno ako se zna da su u drugim, istina autoritarnim zemljama poput Uzbekistana i Azerbajdžana, “Gulenove škole” silom zakona predane novoosnovanoj Fondaciji Maarif.

haber.ba


Preporuči tekst

Related Post