Jerusalemska džamija Al Aqsa: ‘Strana koju ranije niste vidjeli’

891 0
Preporuči tekst

Ljubav prema Al-Aqsi nije kakva bi trebala biti među muslimanskom zajednicom

Zlatna kupola i džamija Al-Aqsa nalaze se na hramskoj gori u Jerusalemu, jednom od najsvetijih lokacija na planeti, a podjednako je poštuju muslimani, kršćani i jevreji.

Kompleks džamije je treće najsvetije mjesto u islamu. Izgrađena u sedmom vijeku, označava mjesto za koje se po islamu vjeruje da je poslanik Muhammed uzdignut na nebo.

Njezina se važnost svake godine naglašava tokom Noći odredbe, jedne od najsvetijih noći svetog mjeseca ramazana kada muslimani vjeruju da je Kur'an objavljen Muhammedu. To je ujedno bila i prva kibla u islamu prije nego što ga je zamijenila Meka 623. godine n.e.

FOTO: (AFP)

Stotine miliona vjernika provode dan u učenju Kur'ana, a za stotine hiljada njih, nema ljepše prilike od provesti noć u Al-Aqsi.

Dokumentarni film „Jedna noć u Al-Aqsi“ (One Night In Al Aqsa), koji ima svjetsku premijeru u Londonu 2. augusta, vodi publiku na putovanje kroz kompleks predstavljajući ljude koji tamo žive i rade.

Film režira Abrar Hussain, koji se proslavio emisijama na Islam Channelu, Model Mosque – reality show u kome se traži najbolja džamija u Velikoj Britaniji – i Faith Off, međuvjerski kviz.

Njegov dokumentarni film „Jedan dan u Haremu“ iz 2017. prikazao je dijelove Meke, najsvetijeg mjesta u islamu, dostupnog samo muslimanima, uključujući rutinu radnika i život miliona hodočasnika koji svake godine dođu obaviti hadž. Hussain je skrenuo pažnju na Al-Aqsu jer smatra da je odavno zanemarena.

„Ljubav prema Al-Aqsi nije kakva bi trebala biti među muslimanskom zajednicom,“ izjavio je za MEE, „pa smo željeli učiniti nešto sveobuhvatno za njeno priznavanje. Kad se ukazala prilika, morao sam je iskoristiti jer je Al-Aqsa ugrožena.

“Ne radi se samo o mjestu, već o ljudima, radnicima i vjernicima koji žive u tako teškim uvjetima pod okupacijom.”

Kao i u Hussainovom prethodnom filmu, „Jedna noć u Al-Aqsi“ istražuje manje znane dijelove kompleksa, od mujezina koji vjernike pozivaju na molitvu do uloge žena koje rade tamo. svjetsku premijeru u Londonu 2. augusta, vodi publiku na putovanje kroz kompleks predstavljajući ljude koji tamo žive i rade.

Film režira Abrar Hussain, koji se proslavio emisijama na Islam Channelu, Model Mosque – reality show u kome se traži najbolja džamija u Velikoj Britaniji – i Faith Off, međuvjerski kviz.

Njegov dokumentarni film „Jedan dan u Haremu“ iz 2017. prikazao je dijelove Meke, najsvetijeg mjesta u islamu, dostupnog samo muslimanima, uključujući rutinu radnika i život miliona hodočasnika koji svake godine dođu obaviti hadž. Hussain je skrenuo pažnju na Al-Aqsu jer smatra da je odavno zanemarena.

„Ljubav prema Al-Aqsi nije kakva bi trebala biti među muslimanskom zajednicom,“ izjavio je za MEE, „pa smo željeli učiniti nešto sveobuhvatno za njeno priznavanje. Kad se ukazala prilika, morao sam je iskoristiti jer je Al-Aqsa ugrožena.

“Ne radi se samo o mjestu, već o ljudima, radnicima i vjernicima koji žive u tako teškim uvjetima pod okupacijom.”

Kao i u Hussainovom prethodnom filmu, „Jedna noć u Al-Aqsi“ istražuje manje znane dijelove kompleksa, od mujezina koji vjernike pozivaju na molitvu do uloge žena koje rade tamo.

„Cilj nam je bio prikazati ljudima Al-Aqsu kakvu nikada ranije nisu vidjeli“, kaže Hussain, „nismo samo željeli izbaciti bilo kakav sadržaj.“

Odluka snimanja tokom Noći odredbe bila je unaprijed donesena. “Uhvatili smo atmosferu, osjećaje, mirise, vrućinu, pokušali smo film učiniti vrlo upečtaljivim iskustvom.”

Ali s obzirom na svoju lokaciju u Starom gradu Jerusalema, Al-Aqsa je žarište napetosti između vjernika i izraelskih vlasti, koje kontroliraju kompleks.

Muslimani se često suočavaju sa poteškoćama prilikom ulaska u džamiju u Al-Aqsi zbog sigurnosnih mjera koje je nametnula izraelska vlada. Često se postavljaju ograničenja onima koji pokušavaju ući, poput blokiranih ulaza.

Palestinski muslimani u Gazi nemaju pristup džamiji, dok 2,5 miliona muslimana na Zapadnoj obali mogu ući samo uz dozvolu: ograničenja su različita.

Ove godine, prvi put od 2003., vjernici iz Palestine mogli su se moliti na kapiji al-Rahma, jednim od vrata džamije.

FOTO: (AFP)

Od samog početka filmski se tim suočavao sa preprekama prilikom ulaska u kompleks i prikazivanja dijelova koji ranije nisu tako detaljno prikazani. „Jedan od glavnih nedostataka je što je posljednje dvije ili tri godine u Jerusalemu na snazi potpuna zabrana dronova,” kaže Hussain, „i kao reditelj koristim dronove za važne snimke koji kod gledalaca imaju veliki odjek. Trudio sam dobiti dozvolu, ali nisam mogao. ”

Umjesto toga, Hussain i njegov tim pitali su filmske radnike širom Jerusalema imaju li oni snimke uhvaćene dronovima. “Mnogi od njih su nam dozvolili da ga koristimo.”

Tim se također suočio sa problemima oko stražara i izraelskih vlasti, koje su također uvele ograničenja. “Radili smo s malom ekipom da ne bismo previše skretali pažnju na sebe”, kaže Hussain.

FOTO: (Red Race Films)

“Bili smo vrlo oprezni jer se čak i uz dozvole možete pojaviti na kapiji i oni će morati provjeriti opremu ili je rendgenski snimati, tako da smo nosili manje kamere u džamiju i sami smišljali nešto.”

Ulazak u kompleks nije bio jedini problem s kojim su se suočili – Hussain i osam njegovih ekipa snimali su na mjestu sa 400.000 vjernika na velikoj vrućini nakon dana posta.

Nije ni čudo onda što je Hussain, nenaspavan i dehidriran, nazvao Noć odredbe jednim od najtežih snimanja u svom životu.

„Čitava ekipa je bila iscrpljena. Snimali smo od sabah-namaza do sabah-namaza i bio je petak, pa smo uhvatili i džumu (zajedničku molitvu petkom). Radio sam na prilično teškim mjestima, ali to je vjerovatno bila najteža stvar ikada. ”

“Uprkos praktičnim problemima, snimanje je imalo i svoju emocionalnu stranu, kao i ranije iskustvo u Meki.

„Stalno sam upoređivao ove dvije lokacije“, kaže Hussain. „Kada sam prvi put otišao u Meku, osjećao se kao da sam stigao kući ili kao da sam oduvijek tu i nisam htio otići.

„Ali kada sam stigao u Jerusalem, iako ga volim, jedva sam čekao da odem. Tamo sam se osjećao toliko skučeno i paranoično zbog stražara, kao da ne mogu disati. Ali sam osjećaj ulaska u kompleks, mjesto gdje je toliko poslanika obavljalo molitvu, bio je zaista moćan.”

Hussain također kaže da ga je uznemirilo vidjeti kompleks u takvom stanju neispravnosti poput osvjetljenja koje ne radi ili popucanog pločnika.

“Kad sam pitao, razlog je što su bilo kakve izmjene u biti dugotrajan, ponekad beskrajan proces kojem su potrebne nebrojene dozvole.”

„Jedna noć u Al Aqsi“ bit će u kinima za sedam dana, a Hussain već razmišlja o budućim planovima.

FOTO: (Red Face Films)

Osim što inspirira sve više muslimanskih kreativaca („Volio bih raditi filmske radionice za mlade kako bi ih uključio u industriju i ohrabrio ih da se upuste“), on također razmišlja o sadržaju dodatno temeljenom na vjeri.

„Imamo nekoliko uzbudljivih projekata koji su u fazi razvoja. Hvala Bogu. Zahvalan sam na tome i na povjerenju muslimanske zajednice “, kazao je.

„Više od 1400 godina imamo ovo sve i tek sada to dublje gledamo i istražujemo. Mnogo je potrebno baviti se time.“

(TBT, MEE, Prevela Jasmina S. Drljević)


Preporuči tekst

Related Post