Musa a.s., u ovom dijelu Kur'ana se spominje kao “ubica“ (O Musa, ne ubij!)

5830 0
Preporuči tekst

Eh kada bi Jevreji znali, kao što ne znaju!!!

Šta život može donijeti, i šta može čovjeku na leđa naprtiti pokazuje ovaj odlomak Kurʼāna (Kazivanje/al-Qaṣaṣ, 28:15):

“I Mūsā u grad, kad su stanovnici njegovi opušteni bili, uđe,

i u njemu dva čovjeka kako se biju nađe:

jedan iz naroda njegova [iz Jevreja], a drugi iz neprijateljskoga!

Pa od njega pomoć protiv neprijatelja mu zatraži

onaj što iz njegova [jevrejskoga] naroda bī,

i onoga Mūsā šakom udari i usmrti!“

Šta vidimo iz ovog ulomka Kurʼāna? Komentari Kurʼāna kažu da vidimo paradoks – dokraja životan i grub! Baš kao što su i svi pravi i praizvorni paradoksi, koji se vezuju za Božije vjeronavjestitelje, duboko životni.

Mūsā, alejhiselam, Božiji poslanik, u navedenom se pasažu Kurʼāna spominje kao “ubica“. On je onaj koji je ubio jednoga čovjeka! Štaviše, on bježi “sa mjesta zločina“ (usp. Kazivanje/al-Qaṣaṣ, 28:16-22 ), zabrinut je i tjeskoban, putuje u teškim nemirima, ophrvan strepnjama i strahovima.

Zašto Kurʼān donosi ovu zgodu, ili epizodu, koja otvoreno kazuje da je Mūsā, alejhiselam (taj Božiji poslanik koji se, sa još nekoliko Božijih poslanika, označava najvišim rangom – ulū l-ʻazm ili ljudima koji su donijeli najvažnije odluke čovječanstva!) – ubio čovjeka?!

I ovdje je potrebno prisjetiti se, prisebno i razložno, da je Kurʼān knjiga koja nam na različite načine pokazuje život u onoj njegovoj cjelovitoj raskrivenosti i neposrednosti. A u životu se, nažalost, događaju i ubojstva i umorstva najgore vrste.

Štaviše, ubicama bivaju ponekada i oni najveći i najugledniji – Knjiga nam na ovom mjestu u suri Kazivanje/al-Qaṣaṣ (28:15-22)  pokazuje da je Musa taj koji je ubio. Ubio je on, ne neko drugi. A ubio je jer je prenaglio, a i zato jer nije posegnuo za kulturom pomirenja zavađenih strana.  Naprotiv, Mūsā, alejhiselam, je odmah, na posve prijek način, pomogao strani za koju je u svom prvom dojmu mislio da je prava.

Dodajmo ovdje da sva druga kurʼānska kazivanja o Mūsāu, alejhiselam, govore na način životnog pokazivanja Mūsāova iskupljenja za ovo svoje djelo ubojstva.

Štaviše, Musa, alejhiselam, izbavlja cijeli narod – Jevreje – iz faraonova ropstva. Musa, alejhiselam, trpi sa tim narodom, prebrođuje sve njegove muke na Sinajskoj gori i podno nje. Prema Kurʼānu, Mūsā, alejhiselam, prima i onih slavnih Božanskih Deset zapovijedi, dostavlja ih svome narodu.

Među tih Deset zapovijedi ima i jedna koja glasi: Ne ubij!

Posve se jasno vidi zašto je ona objavljena Božijem poslaniku Mūsāu, a posredstvom njega i cijelome ljudskom rodu.

Piše Enes KarićObjavljeno u Pogledi


Preporuči tekst

Related Post